Puno se spekuliralo o kofeinu, njegovim učincima ili mogućoj zlouporabi?
Što je zaista na stvari?
Naime, kofein je bijeli prah, bez mirisa i gorkog je okusa. Izvor mu je zrnje iz različitih biljaka.
Najčešće ga konzumiramo kroz kavu i čaj, Cola pića i crnu čokoladu. Prvi podaci o ispijanju kave na našem kontinentu datiraju iz 16. stoljeća. Druženje uz kavu postao je uvriježen ritual diljem svijeta. Nije ni čudno što zanimanje za kofein ne jenjava, već raste i u znanstvenim krugovima.
Svi znamo da je kofein stimulans. Preko inhibitornih učinaka na adenozinske receptore djeluje na gotovo sve organske sustave. Najzapaženiji su učinci na središnji živčani sustav gdje djeluje tako da smanjuje percepciju umora i boli. Među sportašima je kofein jedan od tek 3 ergogena sredstva s dokazanim učinkom. Antidopinška kontrola ga je više puta stavljala i skidala s liste, danas je dopušten.
Osim na percepciju umora, kofein utječe i na kardiovaskularni sustav time što stimulira simpatikus. Djeluje na respiratorni sustav kao blagi bronhiolitis. Ima diuretički učinak. U želucu izaziva povećano lučenje HCl.
Uobičajena preporučena dnevna doza iznad koje nisu opisani značajniji neželjeni učinci je 5 mg/kg.
Ipak, i kofein je adiktivna tvar, koja kod dugotrajnog uzimanja izaziva toleranciju, a može i pojavu ustezanja. Opisane su pojave trovanja kofeinom, no tu se zaista radi o vrlo visokim dozama.
Nije ga dobro miješati s alkoholom ni drugim psihoaktivnim tvarima. Kod pušača se brže izlučuje, nego kod nepušača.
Vrlo teško ga je dozirati, jer različiti tipovi kave, pa čak i način pripremanja uveliko utječu na koncentraciju kofeina u kavi.
Zaključak bi mogao biti sljedeći: u našoj dnevnoj rutini kofein je često poželjan i ima brojne blagodati na funkcije tijela. Pretjerivanje može dovesti do nuspojava kao što su nemir, tremor, glavobolja, nesanica, slično kao i kod drugih psihostimulansa.
U svemu umjerenost, tako i u ispijanju kava.
Marijana Martinčić, dr.med.,nutricionist
